Pitanje maloljetnika i djece u sukobu sa zakonom regulisano je sljedećim zakonima:

– Krivični zakon Bosne i Hercegovine

– Krivični zakon Republike Srpske (Glava šesta, od člana 63 do člana 93)

– Krivični zakon Federacije BiH: (Glava deseta, od člana 79 do člana 109)

– Krivični zakon Brčko Distrikta BiH

– Zakon o zaštiti i postupanju sa maloljetnicima u krivičnom postupku Republike Srpske

– Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom u krivičnom postupku Federacije BiH

– Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom u krivičnom postupku Brčko Disktrikta

– Kompjuterski kriminal

Cyber-bullying ne postoji kao posebno krivično djelo, a jedino se može podvesti pod uznemiravanjem. Dakle, potrebno je da se cyber-bullying detaljnije razradi u Krivičnom zakonu FBiH i Krivičnom zakonu RS, s ciljem strožije kontrole i sankcija prema onim licima koja provode cyber-bullying
(http://www.fup.gov.ba/wp-content/uploads/2012/01/Kompjuterski-kriminal-pojam-i-osnovne-karakteristike-zakonska-regulativa.pdf ).

Međunarodni standardi u oblasti maloljetničkog prijestupništva

Međunarodni standardi u oblasti maloljetničkog prijestupništva, koja u fokusu imaju prava djece u sukobu sa zakonom, trebali bi se, u najvećoj mjeri, poštivati ili uzeti kao primjer u procesu unapređenja zakonodavstva, politike i prakse u oblati maloljetničkog prijestupništva u BiH. Najvažniji međunarodni standardi za ovu oblast su:

• Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima djeteta (1989);
• Standardna minimalna pravila Ujedinjenih nacija za maloljetničko pravosuđe (Pekinška pravila, 1985);
• Pravila Ujedinjenih nacija o zaštiti maloljetnika lišenih slobode (JDL pravila, 1990);
• Smjernice Ujedinjenih nacija za prevenciju maloljetničke delinkvencije (Rijadske smjernice, 1990) i
• Standardna minimalna pravila Ujedinjenih nacija za mjere alternativne institucionalnom tretmanu (Tokijska pravila, 1990.)

Izvještaj Evropske komisije za BiH, od 10.11.2015.

U Izvještaju Evropske Komisije navodi se da je “u pogledu prava djeteta, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je u junu usvojilo Akcioni plan za djecu za period 2015.-2018. koji predviđa mehanizam za ukupnu zaštitu djece i usklađen je sa Konvencijom UN-a o pravima djeteta”.

U izvještaju Evropske komisije se navodi da je potrebno usvojiti nacionalnu strategiju za borbu protiv maloljetničkog prestupništva.

“Zakonski okvir o maloljetničkom pravosuđu je uspostavljen, ali još uvijek nije usklađen u cijeloj zemlji. Federalni Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku je stupio na snagu u februaru 2015. godine, ali nisu ispunjeni preduvjeti za njegovu punu provedbu, niti su izrađeni podzakonski akti. Odvojene jedinice za maloljetnike postoje u zatvorima i vaspitno-popravnim ustanovama, ali nepostojanje tih jedinica tokom pritvora u policijskim stanicama u cijeloj zemlji je i dalje ozbiljan problem. Alternative maloljetničkom pritvoru koje su propisane zakonom se i dalje nedovoljno primjenjuju i nema dovoljno koordinacije između nadležnih organa. Vaspitno-popravna ustanova Orašje, iako već spremna za korištenje, ne funkcioniše zbog problema u snabdijevanju električnom energijom. Postupci u korist djece u građanskim i upravnim predmetima se još uvijek ne primjenjuju na usklađen i nediskriminitoran način, a mjere za zaštitu djece žrtava i svjedoka, iako postoje, se ne primjenjuju sistematski”, navodi se u izvještaju.